Za što je sve dobro kefirno mlijeko? Naime, od novonastalog kefira možete imati višestruku korist, budući da ublažava upale, poboljšava probavu, jača imunitet, čisti organizam, te pomaže prilikom mršavljenja.
Želite li i vi raditi svoj napitak, svakako trebate naći svoje prvo zrnce za uzgoj ove kulture. Tako sve započinje.
Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive. Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca.
Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom.
Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Količina oko pola velike žlice zrnaca dovoljna za 3 dl mlijeka.
Zrnca prelijte kravljim ili kozjim mlijekom i ostavite u staklenci poklopljeno 24 sata. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov.
Dobro promiješajte cijelu smjesu, zatim sve procijedite kroz cjedilo. Zrnca iz cjedila ponovno ubacite u novo mlijeko, a tekući sadržaj koji je ostao, popijte. Možete ubacite i sjemenke lana. Sretno!
